Život umjetnosti

Taktičkim umrežavanjem specifičnih mjesta kojima se tekstovi i mape bave, časopis se razmata u slojeviti transnacionalni i transhistorijski teritorij temeljen na logici promišljanja jednog prostora kroz logiku drugog. Perpetuirani pokret koji se pritom ostvaruje briše jasne granice, one geografske i one epistemološke, izjednačujući procese mapiranja i čitanja. Ako je mapa prostorna fiksacija određene ideologije, operacija remapiranja kontinuirano sudara različite ideološke pretpostavke. Na taj se način časopis svjesno odmiče od isključivog interesa za reprezentativni predmet (mjesto, osobu ili objekt) koji definira većinu dominantnih povijesnih narativa i projekcija budućnosti. Umjesto na predmet, fokus je preusmjeren na veze i razmjene između samih predmeta sabranih u spomenutih deset tematskih slojeva. U realnosti su ovi slojevi međusobno neodvojivi, tvore teritorijalno tkivo stvarnosti iz kojeg proizlaze bolno vidljivi fenomeni poput beživotnih tijela imigranata na površini Mediterana, kuća na Viru učvršćenih zakonskim apsurdima, ili pak antifašističkih spomenika zaraslih u divlji krajolik kolektivnog zaborava i političke nekulture. Pokret od reprezentativnog mjesta u (medijskom, akademskom ili urbanom) prostoru do teritorija i natrag, nije isključivo determiniran sadržajem ovog broja. On postaje svojevrstan teorijsko-metodološki pomak koji istodobno dekonstruira dominantne i repozicionira podređene povijesne narative, otvarajući prostor alternativnim scenarijima budućnostima.“

Nikola Bojić (iz uvodnika)

više saznajte ovdje