Otvorenje izložbe: FIUME FANTASTIKA: FENOMENI GRADA

FIUME FANTASTIKA: FENOMENI GRADA

Otvorenje: 28.8.2020. u 19:30
29.8. – 1.12.2020.
Export, Grobnička riva b.b., Rijeka

Organizatori: Sveučilište u Rijeci (DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam), Rijeka 2020 d.o.o. i Grad Rijeka

„Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ središnja je izložba programskog pravca Slatko i slano realizirana u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Zasnovana na recentnim istraživanjima DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci, izložba prati posljednjih stotinu i pedeset godina urbane povijesti Rijeke tijekom koje grad doživljava radikalan rast i postaje globalno prometno i industrijsko središte.

„Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ je izložba, novo urbano čvorište i iskustveno-spoznajni prostor koji priča i tumači povijest modernog urbanog razvoja Rijeke i njezine regije prateći utjecaje ekonomskih, političkih i društvenih procesa na arhitekturu grada. Izložba i prateća publikacija rezultat su istraživanja turbulentne povijesti u kojoj je Rijeka prolazila kroz različite društveno-političke sustave i teritorijalne ustroje, a pritom se fokus urbanog razvoja u bitnoj mjeri temeljio na novim tehnologijama i na ekonomskim učincima. U takvim okolnostima nastale su specifične arhitekture i urbani fenomeni koje nadilaze pitanja stila, jezika ili estetike i koje generiraju vlastitu, lokalno-specifičnu i autonomnu urbanu kulturu. Slobodno kombinirajući problemske teme i izlagačke žanrove, izložba raspoznaje i obrazlaže urbane fenomene na preklapanjima društvenih i arhitektonskih projekata. Radikalne transformacije topografije, neočekivane prenamjene zgrada, brutalni sudari prirode i industrije tek su neki od elemenata složenog mozaika do sada neispričane priče o urbanim poukama Rijeke.

Izložba je postavljena u deset paviljona, od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen: Granice, Luka i željeznica, Mreže, Kino: “Stižu ljudi!”, Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spomenici i Fantastične zone.

― GRANICE
Rijeka je grad na granici i ta pozicija na granici, ili margini, hranila je Rijeku stvaranjem uvjeta za kompeticiju i kooperaciju, konflikt i sklad. Granice su razarale Rijeku, ali je i izgradile, a njihova povijesna fluidnost kontinuirano se upisuje u povijest prostora i ljudi.

― LUKA I ŽELJEZNICA
U Rijeci luka i željeznica temeljito utječu na fizionomiju grada i gradska infrastruktura temeljni je sloj gradskog tkiva. Ceste, industrijski prostori, skladišta, servisni i operativni objekti bili su nužni za uspjeh Rijeke kao važnog lučkog i industrijskog središta, no zauzvrat su okupirali najvažnije dijelove grada.

― MREŽE
Rijeka je bila dio globalne mreže ekonomskih, političkih, kulturoloških, informatičkih i drugih sustava koji su mijenjali i razvijali grad te iskazivali svoju moć i utjecaj kroz transformacije prostora. Rijeka je čvorište kroz koje prolaze ljudi i robe, ostavljajući pritom svoje tragove kroz bezbrojne interakcije i razmjene.

― KINO: “Stižu ljudi!”
Rijeka je u odnosu na svoje mjerilo i značaj obilježena djelovanjem niza osebujnih pojedinaca koji su nepovratno utjecale na grad. Riječ je o ljudima poput Andrije Ljudevita Adamića, Lavala Nugenta, Giovannija Biagija Luppisa, Giovannija de Ciotte, Roberta Whiteheada, Gabrielea D’Annunzija, Igora Emilija, Nede Andrić, koji su upravo u ovome gradu ostvarili svoje vizije, ali i o svima onima koji su u tome sudjelovali.

― GRAD
Riječki Stari grad primjer je intenzivne i kontinuirane promjene političkih i arhitektonskih programa na temeljima povijesne matrice. Nedostatak prostora i nasilni diskontinuiteti društvenih i ekonomskih sustava rezultirali su u izrazito pragmatičnom odnosu prema centru grada, odnosno neobičnom preklapanju raznih arhitektonskih stilova i funkcija koji pokušavaju stvoriti suvremeno gradsko središte.

― PALAČA
U centru moderne Rijeke grade se razni tipovi palača vrlo različitih namjena: od industrije, preko rezidencija javnih i privatnih institucija, pa sve do robnih kuća. U Rijeci palače mutiraju, proživljavaju transgresije ovisne o političkim i ekonomskim promjenama, što rezultira vrlo neobičnim i ponekad kontradiktornim programatskim situacijama.

― ZAJEDNIČKO TLO
Uslijed specifične topografije, Rijeka ima malo velikih javnih prostora. Nova mjesta kolektivnosti nastajala su u prostorima radikalnih intervencija u okoliš. Destrukcija starog i stvaranje novog tla stvorilo je uvjete za izgradnju grada i nove prostore kolektivnosti. Zahvaljujući svojim promjenjivim funkcijama, ovi prostori se kontinuirano promišljaju i reprogramiraju.

― DOKOLICA
Rijeka kao netipični grad na moru čiji je urbani prostor u prvom redu bio orijentiran na rad, rezultirao je intenzivnom turističkom izgradnjom u okolici grada. Razumijevanje dokolice u Rijeci tako nužno uvjetuje i promatranje teritorija od Opatije do Haludova na Krku, gdje su se kroz povijest razvijala dva potpuna različita tipa turističkog iskustva.

― SPOMENICI
Odnos između Rijeke i spomenika – memorijalnih objekata postavljenih u javnom prostoru bio je oduvijek problematičan i konfliktan. Jezici, dimenzije i tipologije arhitekture na cjelovit način svjedoče povijesnoj, političkoj i etničkoj stratifikaciji koja je karakterizirala ovaj grad, barem od sredine 19. stoljeća nadalje.

― FANTASTIČNE ZONE
Sudari i preklapanja fenomena grada posebno su prepoznatljivi na prostorima Hartere, Torpeda, Mlake, Bakra, ali i čitavog Kvarnera. Ova iskustva Rijeke nastaju kroz taloženje urbanih slojeva i pružaju polazište za promišljanje politika budućnosti planeta, temeljenih na nekonvencionalnim interakcijama i suživotu tehnologije, infrastrukture, prirode i grada u uvjetima totalne urbanizacije.

• PROGRAM OTVORENJA:

― petak, 28.8.2020.
20:30 > vodstvo izložbom*
21:30 > vodstvo izložbom*
22:30 > vodstvo izložbom*

Nakon otvorenja izložbe uz stručna vodstva izložbom nastavljamo s glazbenim programom TIPSY!
Ovaj klupski format koji od 2016. u Rijeci prezentira eklektične DJ i live nastupe, nerijetko na specifičnim lokalitetima grada, ovoga puta dovodi dva riječka DJ-a, jedan je rezident programa di.merkl, te drugi Samo Tako, svestrani producent i vlasnik renomirane Ineerspace etikete.

*S obzirom na preporuke HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 broj posjetitelja koji istovremeno mogu biti u izložbenom prostoru će biti ograničen. Upute ćete dobiti po samom dolasku u prostor i unaprijed vam želimo zahvaliti na razumijevanju.

― subota, 29.8.2020.
11:00 okrugli stol „Fiume Fantastika: fenomeni grada“
Više detalja o sudionicima stiže uskoro!

• RADNO VRIJEME I ULAZNICE:

Ulaz na dan otvorenja (28. 8. 2020.) je slobodan.
Izložbu je moguće od 29. 8. do 13. 9. 2020. posjetiti svakim danom od 17 do 21 sat.
Od 14. 9. do 1. 12. 2020. izložba će biti otvorena svakim danom od 11 do 21 sat.

Pojedinačna cijena ulaznice za vrijeme trajanja izložbe je 30 kuna.
Ulaz je slobodan za djecu do 7 godina, te nezaposlene i umirovljenike uz predočenje važećih dokumenata.
Djeca i mladi do 18 godina, studenti, zaposlenici Sveučilišta u Rijeci te članovi strukovnih udruga i organizacija uz predočenje važećih dokumenata ostvaruju popust od 50% na pojedinačnu ulaznicu.

• POSEBNA NAPOMENA:
Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te nošenje zaštitnih maski za lice.

ZASLUGE:

Kustosi: Idis Turato (glavni kustos), Vedran Mimica, Maroje Mrduljaš
Kustoski tim: Deyan Sudjic, Luka Skansi, Ida Križaj Leko, Morana Matković, Renato Stanković
Kustoska suradnja: Tvrtko Jakovina, Federico Carlo Simonelli, Igor Bezinović, Velid Đekić, Jana Horvat

Partneri: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državni arhiv Rijeka

Produkcija izložbe: DeltaLab (Morana Matković, Renato Stanković)
Arhitektura i oblikovanje izložbe: Ida Križaj Leko
Grafički dizajn postava izložbe: Ana Tomić, Marino Krstačić-Furić
Grafička priprema: Filip Badurina
Analitičko crtanje: Arhitektonski fakultet u Zagrebu (Jana Horvat, Antea Divić, Tin Vukušić, Petra Vlahek), Martina Mataija, Marijana Krizmanić
Lektura: Majda Matković, Edi Jurković
Prijevod: Edward Djordjevic, Dado Čakalo

Paviljon GRANICE
Arhivski materijal i fotografije: Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Državni arhiv Rijeka, Arhiv Miljenko Smokvina, Vesna Rožman
Animirani GIF: Jana Horvat

Paviljon LUKA I ŽELJEZNICA
Istraživanje i koncept: Luka Skansi
Nacrti: Jana Horvat
Arhivski materijal: Österreichischen Staatsarchiv

Paviljon MREŽE
Istraživanje: Velid Đekić, Ema Makarun, Mojca Smode, Marina Smokvina, Jana Horvat
Arhivski materijal i nacrti: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Državni arhiv Rijeka, Muzej istorije Jugoslavije Beograd, Mojca Smode, Marina Smokvina
Maketa: Hrvatski pomorski muzej Split

Paviljon KINO: „Stižu ljudi!“
Autori: Igor Bezinović i Maida Srabović
Oblikovatelj zvuka i skladatelj: Hrvoje Nikšić
Istraživanje: Nika Petković
Arhivski materijal: HRT, Hrvatski državni arhiv, Kinoteka, Nemzeti Filmintézet

Paviljon GRAD
Sinopsis računalne igre: Jana Horvat
Programiranje računalne igre: David Kiš
Izrada 3D modela računalne igre: Hana Dašić
Zvuk i vizualizacija okoliša računalne igre: Petar Agejev
Scenarij računalne igre: Aleksandra Ajzenhamer
Autor koncepta izložbe „Igor Emili“: Miljenko Smokvina
Fotografije i planovi: Arhiv Miljenko Smokvina

Paviljon PALAČA
Koncept i dizajn: Ida Križaj Leko, Ana Tomić, Marino Krstačić-Furić
Fotografije: Hrvoje Franjić, Arhiv Miljenko Smokvina, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Državni arhiv Rijeka

Paviljon DOKOLICA
Arhivski materijal i fotografije: CCN images, Arhiv Miljenko Smokvina
Glazba: Ivo Robić

Paviljon ZAJEDNIČKO TLO
Fotografije: Petar Grabovac, Muzej grada Rijeke, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Maketa: Ida Križaj Leko, Marijana Krizmanić
Zvuk: HRT

Paviljon SPOMENICI
Istraživanje i koncept: Luka Skansi
Arhivski materijal i fotografije: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Državni arhiv Rijeka, Muzej za arhitekturo in oblikovanje Ljubljana
Nacrti: Jana Horvat, Ida Križaj Leko

Paviljon FANTASTIČNE ZONE
Analitičko crtanje: Jana Horvat, Martina Mataija, Marijana Krizmanić
Izrada aplikacije: Br.1

TIMELINE
Istraživanje i tekst: Renato Stanković
Grafički dizajn: Ana Tomić, Marino Krstačić-Furić
Arhivski materijal i fotografije: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Državni arhiv Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhiv Miljenko Smokvina, Gradska knjižnica Rijeka, Turistička zajednica grada Rijeke, Novi list, Peek&Poke, Udruga Klub Ljubitelja Buke, HNK Rijeka, HNK Orijent 1919, Jadran galenski laboratorij, Svetište Majke Božje Trsatske, Narodna in univerzitetna knjižnica u Ljubljani, LaGuardia and Wagner Archives, Albertina, Österreichische Nationalbibliothek, Österreichischen Staatsarchiv, obitelj Grabovac, Dragan Ogurlić, Damir Krizmanić, Goran Zelić.

Partneri u realizaciji postava izložbe: Sto Ges.m.b.H. – Hrvatska, Regeneracija d.o.o., Zumtobel d.o.o.

Izvodači postava izložbe: Amfibija d.o.o., Ars kopija d.o.o., B-nula Studio d.o.o., Br. 1 j.d.o.o., Citadela d.o.o., Elektrokovina Plus d.o.o., G.S. d.o.o., Grafko-Caspar d.o.o., Heraldic Art d.o.o., Instar informatika d.o.o., Luka Rijeka d.d., MKT-RI j.d.o.o., Obrt El-Kast, Obrt GruGru, Obrt Pozitiv, Obrt Žare-gradnja, Pictor d.o.o., Regeneracija d.o.o., Ri-tex d.o.o., Sto Ges.m.h.H. – Hrvatska, Teut d.o.o., Tip-Top dizajn d.o.o., Zanatlija d.d., Zumtobel d.o.o.