In memoriam: VLADIMIR DROČIĆ
Dana 28. kolovoza 2017. godine, nakon teške bolesti, preminuo je arhitekt Vladimir Dročić, pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Grada Kraljevice.
Arhitekt Vladimir Dročić preminuo je u Rijeci 28. kolovoza 2017. u šezdesetoj godini života. Nakon što je sredinom osamdesetih godina diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prvi dio svoje projektantske karijere djeluje u Brodoprojektu, vodećoj tvrtki brodske arhitekture i postaje istaknuti projektant brodskih interijera. U samostalnoj praksi koja slijedi ostvaruje zapažena djela u uređenju brodskih interijera i građevina, a njegov autorski rad, crteže, zapise pa čak i poeziju tek je potrebno istražiti.
Glavnina djelovanja arhitekta Dročića nedjeljivo je vezano na Kraljevicu, mali grad važnih povijesnih građevina koje su svojim velikim mjerilom izjednačeni sa brodovima porinutih sa navoza kraljevičkog brodogradilišta u kontinuitetu od gotovo 300 godina. To je mjesto velikih ambicija i zamisli, od arsenala, kolijevke turizma do nikad ostvarenih projekata poput velikog lječilišta za liječenje tuberkuloze kostiju ili još ranije povezivanja ustavama preko planina Gorskog kotara do Beča, mjesto u kojem se grade dvorci, austrijska flota, planiraju proleterske revolucije, u kojem projektiraju Ernest Weismann, Vladimir Turina, Stjepan Planić Igor Emili, Lebbeus Woods i naš arhitektonski bard Boris Magaš. Biti gradski arhitekt u takvom gradu a takvu je ulogu svojim djelovanjem arhitekt Dročić ostvario značilo je bio vizionar a istovremeno i samozatajni arhitekt koji je svojim djelovanjem pripremio kreativni prostor i koncepte koje će uprostoriti drugi kolege arhitekti. Od sredine osamdesetih godina kada je dijelom trojke mjesnih entuzijasta koja pokreće obnovu zapuštenog dvorca Frankopana do dugogodišnjeg stručnog vođenja urbanističkog i arhitektonskg razvoja grada Vladimir Dročić je uspio nametnuti svoj arhitektonski senzibilitet i duboku posvećenost mjestu i njegovoj neobičnoj povijesti i stalnim mjenama kao kriterij arhitektonske izvrsnosti i nadahnuća kolegama arhitektima ali i sebi samom kako bi ostali važni tragovi u vremenu i naznake za budućnost bez obzira na privremene padove i zastoje. Kad je najteže , upravo u cikličkim pauzama brodogradilišne aktivnosti koja pogoni grad, potrebno je grad projektirati i osmišljati njegovu budućnost. Upravo je arhitekt Dročić bio pokretač i sastavljač programa arhitektonskih natječaja kojim se osmišljavalo središte mjesta, glavni gradski trg sa spomenikom sv.Nikoli, jedriličarski klub, revitalizacije dvoraca, zgrada POSa, otvaranje dijela prostora brodogradilišta javnim namjenama. U bliskoj suradnji sa nizom gradonačelnika i njihovim administracijama branio je integritet arhitektonske i urbanističke struke i specifični urbanitet Kraljevice. U tom je naporu bio i domaćin i sudionik eksperimentalnih radionica i projekata istaknutih suvremenih arhitekata koji su njegovom potporom pronijeli i slike i glas o mjestu puno šire od granica nacionalne kulture. A sebi je kao arhitekt dozvolio tek pokoji znak vremena , spomen kamen, sidro…
Kolega Dročić uspio je u labirintu suvremene prostorne i građevinske regulative zadržati arhitektonski prosvjećeni put koji će se realizirati tek u budućnost. Uspio je pri tome ostati arhitekt do kraja, možda romantičar, poeta na mjestu pročelnika upravnog odjela. Nije li upravo to preduvjet za djelovanje arhitekta na bilo kojoj poziciji u struci, a naročito za biti gradski arhitekt? Jedan od kolega koji su projektirali u Kraljevici nazvao ga je arhitektonskim dobrim duhom Kraljevice. Ako čovjek može postati duh mjesta, genius loci, tada je to u Kraljevici postao arhitekt Vladimir Dročić.
Desetak godina nakon što se netko usudio ukinuti brodograđenje u Kraljevici, a što u slučaju najstarijeg hrvatskog brodogradilišta nije zatvaranje nekog pogona već neoprostivi čin čistog kulturocida, dva tjedna nakon našeg oproštaja od arhitekta Dročića će se ponovno sa škverskog navoza porinuti novogradnja. Siguran sam da Vlado s tim trajektom već plovi ali i da će kao arhitekt ostati trajno prisutan u matičnoj, kraljevskoj luci.
Arhitekt Leo Modrčin
