ARTUR (Arhitektura i turizam) 2016. Radionica DEVASTACIJA u Splitu

artur 2016

Poštovani,
pozivamo Vas da sudjelujete u programu radionice  ARTUR (arhitektura i turizam) 29. travnja, 2016.
Godišnja tema ARTURA 2016 je Rehabilitacija prostora a u splitskoj radionici  otvorit ćemo pitanja vezana uz DEVASTACIJU prostora.
Radionica uključuje obilazak splitske obale,  od istočne do zapadne. Posjetit ćemo Bačvice i Hotel Park, zgradu “Dalmacijavino” i Lazarete o kojima će govoriti doc. dr. sc. Snježana Perojević, dipl.ing.arh. sa splitskog studija Arhitekture, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije,  te preko Rive do Hotela Marjan. U povratku do Kule,  gdje će se održati predavanje i radionica,  kroz Dioklecijanovu palaču provest će nas mr. sc. Goran Nikšić, dipl.ing.arh. voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru, Grad Split, a nakratko ćemo se zaustaviti i u Hostelu Goli i Bosi.

Radionica ARTUR – DEVASTACIJA, Split uvrštena je u sustav Stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta.
ARTUR tim

ARTUR (Arhitektura i turizam) 2016.
Radionica DEVASTACIJA, Split, 29. travanj, 2016.

DEVASTACIJA 
[lat. devastatio: pustošenje, uništavanje, razaranje]

Tema: Turizam kao uzurpator prostora. Negativi aspekti turističkog developmenta. Primjeri turizmom devastiranih prostora u različitim mjerilima (npr. stihijska izgradnja, apartmanizacija, uzurpacija javnog dobra, betonizacija obale, degradacija identiteta destinacije itd.).

Pitanja: Da li nas inkomodira devastirani turistički prostor? Tko je odgovoran za načinjenu devastaciju? Da li je moguća rehabilitacija devastiranog turističkog prostora? Tko bi trebao platiti sanaciju štete? Da li rehabilitacija turističkog prostora omogućava pokretanje novog razvojnog ciklusa u turizmu?

unnamed (1)

Kroz radionicu, ARTUR promovira ideju ponovnog korištenja postojećih prostora koji su u tranziciji izgubili namjenu, izgubili se u zbrci  imovinsko-pravnih odnosa,  dionika u prostoru i siromaštvu. Arhitekti kao i drugi  medijatori u mreži širih društvenih i kulturnih procesa, oslonjeni na vlastitu disciplinarnu intuiciju i inteligenciju, u zatečenoj situaciji  promišljaju  blokirane projekte u želji da postanu  akteri i katalizatori promjena.
Predstavit ćemo projekte koji se bave arhitektonskom rehabilitacijom uvažavajući atraktivnosti prirodne i kulturne baštine  koji povećavaju na taj način njihovu kvalitetu i tržišnu vrijednost.

 REHABILITACIJA PROSTORA I OBJEKATA U TURIZMU

unnamed (2)

Rehabilitacija (uspostavljanje; povrat izgubljenih prava; vraćanje u prijašnje stanje; vraćanje dobrog glasa) prostora istražuje  uzroke i posljedice – razloge zapuštanja turističkih prostora. Ponajviše se pri tome bavi javnim zapuštenim prostorima, analizirajući ih kroz ekonomsko-političke i društveno-socijalne promjene koje su utjecale na potrebu revizije i stvaranje novih razvojnih modela turizma. Pri tome se također ispituje okvir promjena kroz pitanje zakonodavstva i vlasništva, koje je dovelo do investiranja i upravljanja kroz drugačije kanale i na drugačije načine.

unnamed (3)

Dalmacijavino, foto Duška Boban, preuzeto s pogledaj.to, gdje se nalazi intervju s Duškom Boban,
umjetnicom i aktivisticom inicijative Za Marjan, u kojem autorica predlaže da zgrada
Dalmacijavina udomi novi splitski Muzej mora

split-artur

PROGRAM
Nakon obilaska lokacija, u Sjeverozapadnoj kuli Dioklecijanove palače, (Bosanska 4) održat će se predavanja i radionica, na kojoj će se u interdisciplinarnim grupama razgovarati o pitanjima devastacije prostora zanemarivanjem kao i  recentnom gradnjom, te koje su moguće metode ili načini njegove rehabilitacije.

predavanja:
Doc.dr.sc. Snježana Perojević, dipl.ing.arh.: 
Split – prostor „Dalmacijavina“ i Lazareta – geneza, ograničenja i mogućnosti

dalmacijavino split

Zgrada „Dalmacijavina“ 1962-68 (iz konzervatorskog elaborata „Zgrada Dalmacijavina“ Studija povijesnog razvoja sa valorizacijom dijelova građevine, ožujak 2015; autor: Snježana Perojević, suradnici: Branislav Trifunović i Nedžad Lugić)

Zgrada „Dalmacijavina“ prema projektu Stanka Fabrisa, izgrađena je početkom 60-ih godina 20. stoljeća. Do polovine 70-ih doživjela je nekoliko dogradnji te je povećana prema jugu za 100%. Danas više nije u funkciji te se sustavno vandalski uništava.
Pod privremenom je zaštitom Ministarstva kulture, a Konzervatorski elaborat izrađen u ožujku 2015, kojim je izvršena njena valorizacija i dan prijedlog mjera zaštite, prihvaćen je od strane Konzervatorskog odjela u Splitu.
Od samog početka u projektu je bila prisutne ideja povezivanja posljednje etaže s nivoom Katalinića brijega te njena javna namjena što je osobito valorizirano, baš kao i pretpostavljena mogućnost uspostave pješačke veze luka – zgrada „Dalmacijavina“ – Katalinića brijeg.

unnamed (4)

Prostor istočnog dijela splitske luke (u prvom planu „Dalmacijavino“, u dnu luke – prostor Lazareta, nepoznat autor)
 
Splitski Lazaret 
je kao sklop, više međusobno odijeljenih, ali povezanih objekata, građen u više navrata od kraja 16. stoljeća do tridesetih godina 17. stoljeća. Zauzimao je veliku površinu južno i jugoistočno od povijesne jezgre Splita. U to vrijeme svojeg najintenzivnijeg djelovanja, kao skala i karantena, odigrao je izuzetnu ulogu za grad Split. Naime, Venecija je ostvarivala toliku dobit od trgovine kroz Lazaret da je odlučila utvrditi grad suvremenim bastionskim utvrđenjima kako bi ga sačuvala od turskog osvajanja. Povijesne okolnosti dovele su do propasti njegove izvorne funkcije, a time i do brojnih prostornih transformacija i rušenja dijela sklopa. Značajno je oštećen u bombardiranju u II. svjetskom ratu te nakon njega u cijelosti uklonjen. Na dijelu prostora kojeg je zauzimao izgrađena je 1968 „Turistička palača“ po projektu Č. Rendića, građevina predviđenog vijeka trajanja od desetak godine. Početkom 2016. godine, obnavlja se pod zaštitom Konzervatorskog odjela u Splitu te projektu D. Stubnje.

Doc.dr.sc. Snježana Perojević, dipl.ing.arh. radi na studiju Arhitekture splitskog FGAG (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije), na predmetima vezanim uz povijest arhitekture i umjetnosti te Zaštitu i obnovu graditeljskog naslijeđa. U nastavnom radu osobitu pažnju posvećuje problematici interveniranja novom arhitekturom u različitim povijesno-prostornim kontekstima, uključujući prenamjene i dogradnje povijesnih građevina, ali i industrijske arhitekture. Stavlja naglasak na značenje proučavanja i valorizacije povijesne arhitekture i njenih dosega u svim aspektima graditeljstva te posljedično moguću primjenu tradicijskih rješenja na suvremenu arhitektonsku djelatnost.
Bavi se i znanstveno-istraživačkim radom s težištem na istraživanju Dioklecijanove palače, antičkog vodnog sustava, prostornog razvoja i sustava obrane grada Splita, posebno razdoblja pod upravom Mlečana te stručnim radom u području zaštite i obnove graditeljske baštine.

predavanje:
mr. sc. Goran Nikšić, dipl.ing.arh: Turizam u splitskoj povijesnoj jezgri – problemi, izazovi i prigode

unnamed (8)unnamed (5)
         
Dioklecijanova palača, Split, fotografije prije i poslije uklanjanja reklama, izvor Goran Nikšić

 mr. sc. Goran Nikšić, dipl.ing.arh.

Od 1996. godine, kao konzervator odgovoran za splitsku povijesnu jezgru, osim zahvata na najznačajnijim građevinama Dioklecijanove palače (katedrala, krstionica, Zlatna vrata, Peristil) zaokupljen je problemima obnove i održavanja građevinskog fonda, komunalne infrastrukture i kvalitete života u jezgri.Od 2006. godine sličnim problemima se nastavio baviti na položaju voditelja Službe (danas Odsjeka) za staru gradsku jezgru u sklopu gradske administracije. U tome se značajem izdvaja vođenje projekata signalizacijsko-informacijskog sustava te Plana upravljanja povijesnom jezgrom i podrumima Dioklecijanove palače.U svojem konzervatorskom radu osobitu pozornost je pridavao primjeni tradicionalnih materijala i tehnika u konzervaciji graditeljske baštine, ali se zalagao i za uvođenje najsuvremenijih konzervatorsko-restauratorskih tehnologija poput laserskog čišćenja kamena. Znanstveni interes je usko vezao uz konzervatorski posao, pa su tekstovi koje je publicirao mahom nastali kao rezultat istraživanja prije i za vrijeme zahvata na graditeljskoj baštini.
O konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na Peristilu struka mu je dala svoju ocjenu – Nagradu Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj.
Javni razgovor: Oprostorenje jadranskog turizma 
Društvena uloga postornog planiranja nestala je s promjenom paradigme, ali manifestacije planerskih praksi iz prethodnog sustava još uvijek snažno određuju prostor. Iskustvo samog procesa planiranja, iako danas nije primjenjivo u potpunosti, sadrži vitalne alate kojih se vrijedno podsjetiti. Instrumentarij imanentan arhitektima, a u ulozi očuvanja integriteta baštinjenog obalnog prostora, ali i baštinjenog pristupa tom prostoru, postoji. Planiranje turističkih prostora je, konačno, planiranje rezilijentnog okvira u kojem niz faktora izvan arhitektonske struke treba naći svoj poligon rasta.

Sudionici:
Diana Magdić, urbana sociologinja

Diana Magdić, urbana sociologinja, istraživačica, aktivistica, novinarka i kritičarka arhitekture, predsjednica Udruge TESERAKT za interdiciplinarna istraživanja. Angažirana na nekoliko projekata aktivne zaštite moderne arhitekture i urbanizma: Trogirska kronotopija (2011), Treći korijen od -Split (2012), Motel Trogir (2012 – ), Međuprostori (2014), Ivo Radić: Papandopulova (2015 – ). Piše za časopis Čovjek i prostor te web-portale pogledaj.to i STav.

Dafne Berc, dipl.ing. arh.

Dafne Berc je arhitektica iz Zagreba, školovana i na Berlage Institute u Amsterdamu te na Universidad Politécnica de Catalunya u Barceloni. Znatan dio svog radnog angažmana posvetila je proučavanju prostornih problematika društveno-ekonomske razvojne sfere – između ostalog, strukturnim analizama turističkih krajolika sjevernog (europskog) Mediterana i obale Hrvatske. Autor i koautor je istraživanja, studija, članaka i publikacija te voditelj radionica u suradnji sa znanstvenim institucijama, stručnim i organizacijama nezavisne kulture u zemlji i inozemstvu.

Dinko Perčić, dipl.ing. arh. 

Dinko Peračić, arhitekt, magistrirao na Institutu za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) u Barceloni sa temom „Hypereurope – An emergent territory”, Osnivacˇ je Platforme 9,81 – udruge za arhitektonska istraživanja i partner u arhitektonskom uredu ARP. Bavi se projektima vezanim za kulturu, turizam i urbano planiranje. Osvojio je više nagrada na arhitektonskim natječajima u Hrvatskoj. Od 2008. godine radi kao asistent na Arhitektonskom fakultetu u Splitu, a od 2014. kao gostujući nastavnik na katedri za Arhitektonsko projektiranje. Dobitnik je druge nagrade Salona arhitekture 2006. godine s R. Šilje za novi pristup arhitektonskim praksama za projekt Građevinskog fakulteta u Osijeku i druge nagrade 2009. godine s Mirandom Veljačić za projekt revitalizacije Doma mladih koji je izlagan na izložbama u New Yorku, Rimu i Montpellieru. Svoje arhitektonske i umjetničke projekte zajedno s Mirandom Veljačić izlagao je na nizu domaćih i međunarodnih izložbi.
Ovogodišnji predstavnik Hrvatske na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture (s Mirandom Veljačić, Eminom Višnjić i Slavenom Toljem) gdje će nastupiti s  projektom “We need it-we do it / to trebamo-to radimo” .

Na radionici ARTUR arhitekt Dinko Peračić  predstavit će studiju slučaja Hotel Jadran u Tučepima.

unnamed (6)


Branko Bon: Hotel Jadran, Tučepi,  građen 1948-1954. fotografija  preuzeta iz članka na pogledaj.to.

Interaktivna interdisciplinarna radionica DEVASTACIJA za građanstvo i struke

unnamed (7)

U radionici analiziramo procese i primjere u kojima prepoznajemo znatne potencijale (Dalmacijavino, Lazareti) s ciljem postavljanja rehabilitacijskih smjernica i kriterija. Pitanje je kako što bolje razviti i očuvati postojeća turistička područja kao ekonomske i kulturne izvore, a da ostanu  dostupni svima, kako valorizirati turističku arhitektonsku baštinu koja posjeduje visoku arhitektonsku vrijednost. Isto je tako pitanje kako rehabilitirati prostor koji je izgradnjom devastiran. Postoji li uopće mogućnost  i kakve rehabilitacije? Nameće se pitanje kako pomiriti današnje povlastice turističkog businessa i očuvanja, revitalizacije zapuštenog ili devastiranog prostora čiji turistički potencijal i vrijednost su neupitni.

 

Svi zainteresirani za sudjelovanje se prijavljuju putem prijavnice.

Obavještavamo Vas kako je rok za prijavu projekta i idejnih rješenja za Nagradu ARTUR 2015 je 20. svibnja 2016., te Vas pozivamo na sudjelovanje.
NAGRADA ARTUR identificira najbolje prakse, održivih i dobro planiranih, integriranih arhitektonskih realizacija. Posebna pažnja usmjerena je na projekte koji koriste participativne procese u pripremi i realizaciji intervencija, te uključuju lokalnu zajednicu, građane, turističke zajednice i druge organizacije, te podržavaju multidisciplinarni pristup. Svrha programa ARTUR usmjerena je na prevladavanje postojećih nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam, čiji su dugoročni ciljevi jačanje uloge dizajna, arhitekture i urbanizma, kao i doprinosa drugih kulturnih djelatnosti i struka u održivom razvoju turizma.
Pravo podnošenja prijava na temelju ovoga Poziva imaju arhitekti, urbanisti, arhitektonski uredi, turističke zajednice, udruge, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, konzervatori, stručnjaci za zaštitu okoliša, privatni investitori i drugi dionici koji djeluju u prostoru arhitekture i turizma.

Nagrada ARTUR odnosi se na projekte i realizacije od  2006. – 2016.
Stručni interdisciplinarni ocjenjivački sud vrši selekciju najboljih radova za izložbu ARTUR, te dodjeljuje nagradu ARTUR uzimajući u obzir slijedeće kriterije:

  1. doprinos prepoznatljivosti, autentičnosti, identitetu hrvatske turističke ponude (regionalne karakteristike, suvremene interpretacije ali i očuvanje i revitalizaciju arhitektonske baštine)
  2. doprinos kvaliteti prostora (kvalitetne dizajnerske, umjetničke, urbanističke i arhitektonske intervencije)
  3. cjelovitost i interdisciplinarnost u procesu osmišljavanja projekata koji uključuju stručnjake iz područja dizajna, arhitekture, sociologije, ekonomije i drugih srodnih struka
  4. očuvanje okoliša, ekološka osviještenost, društvena i ekonomska održivost
  5. inovativnost i kreativnost u planiranju, pristupu i ponudi

Članovi ocjenjivačkoj suda su uvaženi stručnjaci iz područja arhitekture, turizma, razvoja destinacija, strateškog planiranja i medija.

Prijave se podnose putem interneta na odgovarajućim obrascima koji su dostupni na stranicama Društva arhitekata Zagreba www.d-a-z.hr. Popunjene prijavnice sa svim prilozima predlagatelji trebaju poslati na adresu artur@d-a-z.hr.

Dodjela Nagrade ARTUR održat će se u sklopu godišnje Konferencije ARTUR u lipnju  2016. u Zagrebu.
Više informacija o projektu pročitajte na www.d-a-z.hr.

Organizacija: Društvo arhitekata Zagreba
ARTUR tim:    Ana Mrđa, Iva Rukavina, Andreja Ilijanić, Aleksandra Uhernik Đurđek , Sunčana Rapaić, Ana Marendić, Davorka Perić

Partner:       Institut za turizam
Potpora:      Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Ministarstvo kulture, Turistička zajednica grada Zagreba



Ostavi komentar